
SARAJEVO, BANJALUKA – Od popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, po svemu sudeći, neće biti ništa ni 2026. godine.
Zašto nema popisa stanovništva 2026. godine?
Na ovaj način propustit ćemo još jednu godinu za provođenje najznačajnijeg i najopsežnijeg statističkog istraživanja, koje nismo radili od 2013. godine, u čemu smo sami u regiji.
Popis stanovništva, podsjećamo, zahtijeva nekoliko godina pripreme, značajan proračun, opsežnu logističku podršku i jasno koordiniranu metodologiju, što znači da ga čeka ozbiljan posao.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine potvrdila je za “Nezavisne novine” kao i prije – uvjeti za organizaciju popisa stanovništva nisu ispunjeni.
“Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, financijski zahtjevi te metodološka i pravna neslaganja među institucijama statističkog sustava Bosne i Hercegovine. Stoga, bez političke volje i konsenzusa, te jasno koordiniranog pristupa, nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa stanovništva”, navodi se u Agenciji za statistiku BiH.
Iz Republičkog zavoda za statistiku kažu da su, u suradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u fazi pripreme poljoprivrednog popisa koji, uz popis stanovništva, predstavlja najopsežnije statističko istraživanje.
„Sve aktivnosti usmjerene su na uspješnu provedbu poljoprivrednog popisa, koji u BiH nije proveden od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine“, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku za „Nezavisne novine“.
Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović naglašava da sve ukazuje na to da ni ove godine nećemo imati popis stanovništva, što je, kaže, problematično s više aspekata.
„Ne radi se samo o ukupnom broju stanovnika, već o dobnoj strukturi, obrazovnoj strukturi i tako dalje. Sve su to parametri koji su vrlo važni za svako strateško planiranje“, rekao je Ferhatbegović u izjavi za „Nezavisne novine“.
Naglašava da bilježimo pad broja stanovnika i da dobna struktura stalno raste, a nemamo osnovne parametre za planiranje mjera.
“To je izuzetno zabrinjavajuće“, naglasio je Ferhatbegović.
Dok se u Bosni i Hercegovini političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih nitko nema koristi, osim njih samih, popis stanovništva čeka se od 2013. godine, kada smo zadnji put prebrojani, u kojem nas samo ratom razorena Ukrajina čini “društvom”.
Sve susjedne zemlje, naglašavaju stručnjaci, provele su popis stanovništva u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo bili odsutni.
Stručnjaci ističu da je popis stanovništva osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i gospodarstva, te socijalnih i socijalnih politika.
Poduzetnici su u javnim izjavama kritizirali i to što kasnimo s popisom stanovništva, koji je, kako naglašavaju, polazna točka za svako planiranje, koje mora biti utemeljeno na točnim podacima.
Nedavno je Rejhana Dervišević, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, postavila zastupničko pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, u kojem pita je li plan za 2026. godinu pokrenuti donošenje novog zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u BiH.
Dervišević je upozorio da neprovođenje novog popisa stanovništva i nepostojanje ažurnog zakonskog okvira za njegovu provedbu izravno utječu na kvalitetu javnih politika, planiranje proračuna, strategije razvoja, provedbu Reformske agende, kao i usklađivanje s obvezama u procesu europskih integracija.
„Bez pouzdanih i ažurnih statističkih podataka, vladine institucije donose odluke na temelju zastarjelih pretpostavki, što može dovesti do neučinkovite alokacije resursa, pogrešnog planiranja obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i infrastrukturnih politika te gubitka mogućnosti korištenja međunarodnih fondova i programa razvojne potpore“, rekao je Dervišević.
Podsjećamo, kada je riječ o popisu stanovništva iz 2013. godine, konačni rezultati objavljeni su tek 30. lipnja 2016. U Bosni i Hercegovini, kako je objavila Agencija za statistiku BiH, živjelo je 3.531.159 stanovnika, od čega 2.219.220 u Federaciji BiH, 1.228.423 u Republici Srpskoj i 83.516 u Brčko Distriktu.

U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više