⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Jedan od prioriteta, dodaju, jest i određivanje tromeđe između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske.
Bosna i Hercegovina tijekom prošle godine nije uspjela razgraničiti ni milimetar granice sa susjednim državama, što je još jedna u nizu godina bez vidljivog napretka na terenu.
U Izvješću o radu Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine za razdoblje srpanj – prosinac 2025. godine ne navodi se kako se stvari pomiču s mrtve točke, niti je zabilježen kakav pomak u odnosu na prethodno polugodište.
Ova komisija nadležna je za identifikaciju granice sa susjednim državama, izradu prijedloga za korekciju graničnih linija, pripremu prijedloga međudržavnih ugovora i drugih akata koji se odnose na državnu granicu.
Komisija je u drugoj polovici 2025. godine održala dvije sjednice na kojima su razmatrane i analizirane aktivnosti te prijedlozi rješavanja pitanja iz njezine nadležnosti.
“Komisija je, između ostalog, na sjednici održanoj 3. prosinca 2025. godine usvojila Nacrt izvješća o radu za razdoblje srpanj – prosinac 2025. godine, kao i Nacrt plana i programa rada za 2026. godinu”, naveli su iz Komisije.
U okviru redovitih aktivnosti Komisija je, dodaje se, odgovarala na upite ministarstava, institucija i drugih subjekata koji se odnose na pitanje razgraničenja Bosne i Hercegovine sa susjednim državama.
“Važno je napomenuti kako su s predstavnicima Crne Gore nastavljeni razgovori o obilježavanju granične linije između dviju država. Osnova za vođenje tih razgovora je Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, potpisan u Beču 28. kolovoza 2015. godine, a Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o ratifikaciji 18. siječnja 2016. godine”, naveli su iz Državne komisije za granicu i Hercegovine.
Međutim, kako ističu, razgovori su trenutno zastali, ključna prepreka nastavku ovih aktivnosti je davanje suglasnosti Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na imenovanje Stručnih skupina za sudjelovanje u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državne granice sa susjednim državama.
“Komisija je donijela Odluku o imenovanju članova Stručne skupine, ali Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još nije dalo suglasnost na predloženu odluku”, navode iz Komisije.
Jedan od prioriteta, dodaju, jest i određivanje tromeđe između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske.
“Stavovi triju strana usuglašeni su po ovom pitanju, kako u pogledu tehničke dokumentacije, tako iu pogledu predloženog teksta protokola o određivanju tromeđe između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. U narednom razdoblju nastojat će se pripremiti sve za potpisivanje teksta protokola”, navode iz Komisije, uz napomenu kako je i za realizaciju ove aktivnosti potrebna suglasnost ministara Vijeća za imenovanje Stručnih skupina.
Naglašeno je kako u drugoj polovici 2025. godine nije bilo aktivnosti na rješavanju graničnih pitanja s Hrvatskom i Srbijom, a problem je već duže vrijeme isti.
“Komisija je prema predstavnicima Hrvatske i Srbije uputila pisma namjere o spremnosti na nastavak razgovora o granici, ali na našu adresu još nisu stigli odgovori”, navode iz Komisije.
To što Bosna i Hercegovina ne bilježi napredak u razgraničenju sa susjednim državama ne iznenađuje novinara Dejana Šajinovića.
“Bosna i Hercegovina bilježi zastoj u brojnim područjima, a ovo je samo jedno od njih. Konstantno imamo blokade u provedbi različitih projekata, tako da nikoga ne treba čuditi što tapkamo u mjestu u procesu razgraničenja sa zemljama u susjedstvu”, rekao je Šajinović.
Granica Bosne i Hercegovine najduža je s Hrvatskom i iznosi 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 kilometra, a s Crnom Gorom 225
kilometara.
Sa Srbijom je, kako su ranije pisale Nezavisne novine , problem u četiri točke, i to kod hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, a sporno je i deset kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu te općine Priboj i Rudo.
Prije nekoliko godina, podsjetimo, članovi Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine sukobili su se nakon što je prema Srbiji upućen Protokol o okvirnim kriterijima za granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije koji nije bio usuglašen, već su ga članovi Komisije iz Federacije Bosne i Hercegovine poslali samoinicijativno, bez suglasnosti Komisije.
Kada je riječ o granici s Hrvatskom, situacija je znatno složenija, a od ukupno 1.001 kilometara granice sporne su dvije točke — granica na moru kod Neuma te dio od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une.
U nedjelju, 7. lipnja 2026. godine, s početkom u 11:30 sati, u Dominikanskoj crkvi sv. Jeronima u Rijeci služit će se Sveta misa za sve poginule, ubijene i nestale iz župa Brajkovići, Guča Gora i cijele Lašvanske doline. Ovo zajedničko molitveno slavlje predvodit će poznati dominikanac rodom iz našeg kraja, pater Anto Bobaš, OP.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Austrijska kriminalistička obavještajna služba ponudila je nagradu od 20.000 eura za informacije koje bi mogle dovesti do lociranja i uhićenja Radoja Zvicera, osobe koju sigurnosne službe dovode u vezu s vođenjem ozloglašenog „kavačkog klana“, objavio je Europol.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Time je prekinut gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj se povijesni datum danas slavi kao državni blagdan – Dan državnosti Republike Hrvatske.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Dok milijuni tona plastike završavaju na odlagalištima ili u spalionicama, jedna škotska tvrtka tvrdi da je pronašla način kako taj otpad pretvoriti u nešto korisno – izdržljivije ceste. Tehnologija koja recikliranu plastiku ugrađuje u asfalt već se koristi u desecima zemalja, a njezini kreatori tvrde da takve prometnice mogu biti otpornije i dugotrajnije od klasičnih. No koliko su ta obećanja doista održiva i može li ovakav model promijeniti budućnost cestogradnje?
30. svi 2026.
Pročitaj više