Mia Karamehić-Abazović, zastupnica Naše stranke u Parlamentarnoj skupštini Parlamenta BiH:
„Igre na sreću bile su potpuno neopravdano oslobođene PDV-a. To samo po sebi ne bi bio toliki problem kada bi, putem izravnih poreza na razini entiteta, Bosna i Hercegovina i njezini entiteti mogli postići proporcionalno i razumno oporezivanje ovih vrsta igara na sreću, što do sada nije bio slučaj. Igre na sreću su jedini oblik, jedina industrija čiji proizvod izaziva ovisnost, a na državnoj razini BiH se to ni na koji način ne oporezuje.“
Lopta za donošenje odluka sada je u rukama izaslanika Doma naroda Parlamenta BiH. U međuvremenu, poražavajuće je saznanje da samo u FBIH postoji više od 1000 škola i istovremeno više od 6500 uplatnih mjesta za igre na sreću i razne sportske kladionice.
Naši sugovornici tvrde da se snažni lobistički pritisci protive boljim zakonskim rješenjima. Isto vrijedi i u Saveznom parlamentu.
"Godišnji promet u industriji igara na sreću u Federaciji je blizu dvije milijarde KM. Zakonom koji smo podnijeli želimo u proračun Federacije izdvojiti oko deset posto, odnosno 200 milijuna KM. Trenutno je taj iznos između 30 i 40 milijuna KM."
Vlada Federacije BiH pohvalila je brojna predložena rješenja, ali je zauzela stav da se ovaj problem treba riješiti novim sistemskim zakonom koji priprema.
Admir Čavalić, nezavisni poslanik u PD PFBiH:
"Vrlo je vjerojatno da najveći broj reklamnih poruka, reklama, primaju djeca u BIH, kada su u pitanju kladionice, igre na sreću i slično. I upravo zato sam osobno podnio nacrt izmjene zakona o igrama na sreću i, naravno, još jedno predloženo rješenje, u kontekstu udaljenosti od vjerskih i školskih objekata.“
Alma Kratina, zastupnica DF-a u PFBIH:
„Očito je da HDZ BiH nema namjeru, bili su protiv zakona od 2016. do 2019. godine, kada je poslan po hitnom postupku. Tog stava se drže i danas i potpuno je jasno da je ovo političko pitanje, a ako ne postoji spremnost HDZ-a da se on usvoji, malo je vjerojatno da će biti parlamentarne većine. Vlada se nije upustila u taj pothvat, niti će.“
Nakon što je Narodna skupština RS-a prethodno odbacila prijedlog izmjene zakona kojim bi se kockarnice izmjestile iz škola, prvi čovjek Banje Luke, Draško Stanivuković, objavio je rat kladionicama. Međutim, skup mjera, uključujući povećanje općinskog poreza za svaku kladionicu i kockarnicu u gradu na 25.000 KM, te strože uvjete oglašavanja, nije naišao na razumijevanje skupštinske većine.
Mirna Savić-Banjac, gradska menadžerica Banja Luka:
"Kao netko tko pripada toj političkoj opciji koja ima mjere usmjerene na mlade, djecu i očuvanje naših obitelji, istinski mi je žao što vladajuća stranka još jednom nije prepoznala važnost donošenja odluke o komunalnim porezima, koja je predviđala dodatno oporezivanje kladionica.“
Dok političke blokade traju na svim razinama, broj ovisnika o kockanju raste, a jedan od razloga koji pogoduje ovoj pošasti je upravo kontekst u kojem živimo.
Marko Romić, psiholog:
„S jedne strane, imamo ekonomsku situaciju u zemlji koja ljudima ne dopušta normalan život od svakodnevnog, normalnog i poštenog rada. S druge strane, vlasti su se pobrinule da ljudima instaliraju iluziju da će i bez rada lako doći do puno novca, što stvara zamku za veliki broj ljudi.“
Izborna je godina, ali svako rješenje u korist građana je dobrodošlo, rekli su. S druge strane, Uprava za neizravno oporezivanje BiH podsjeća N1 da je ovo područje regulirano na razini entiteta, kroz izravne poreze, te da dodatno oporezivanje igara na sreću nije prihvatljivo. Dodaju da BiH, kao zemlja koja je potencijalni kandidat za članstvo u EU, ima obvezu uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, a europska direktiva propisuje da su države članice dužne osloboditi od poreza transakcije koje uključuju: klađenje, lutrije i druge vrste kockanja.
