Sve oči javnosti uprte su u ključno pitanje, što će se dogoditi s BHRT-om i hoće li političke struje u ovoj zemlji dopustiti njegovo gašenje
Ako Bosna i Hercegovina želi prosperitet, važno je znati da je u svakoj modernoj državi javna služba stup oko kojeg se gradi povjerenje u javnu riječ , a u složenoj zemlji poput BiH taj stup je nezamjenjiv.
Za građane naše zemlje, BHRT nije samo kanal na daljinskom upravljaču, već ozbiljna platforma koja im daje glas. U emisijama na otvorenom, dokumentarnim serijama, sportskim prijenosima i posebnim programima građani pronalaze ono što komercijalni mediji rijetko nude.
Bez obzira na uvjete i neizvjesnost s kojima rade, vrijedni novinari su stalno na terenu, neumorno donoseći točne i provjerene informacije. Gosti naših emisija svjedoče o neumornom radu i predanosti.
„Ovo je toliko ozbiljna organizacija, oni tako rade, toliko su predani. Dakle, ako netko ima dilemu oko toga hoće li financirati BHRT, ne bi trebao. Vrlo ozbiljno, predano. I moram reći, nitko me nije nagovorio na ovo. Kao da smo na stadionu“, istaknuo je odvjetnik Vlado Adamović tijekom gostovanja na BHRT-u.
“Kada smo primljeni u Vijeće Europe, postojala su tri zakona koja su morala proći kroz promjene. To su bili Izborni zakon, Zakon o javnoj službi i Zakon o visokom obrazovanju. Zažmirili su na nas i primili nas u Vijeće Europe. Zbog neispunjavanja ovih postpristupnih obveza, završili smo u ovoj situaciji, cijela javna služba završila je u ovoj situaciji“, kaže Vehid Šehić iz Koalicije „Pod lupom“.
Međutim, odnos prema BHRT-u, kada donositelji odluka dovode u pitanje njegov rad, jasan je pokazatelj kako funkcionira vladavina prava u našoj zemlji, piše BHRT .
“Neću prestati govoriti da se ovaj problem i ovo pitanje moraju riješiti na pravi način, a ne nekim nespretnim premošćivanjem. Već da svatko dobije dio sredstava od pretplate na koji ima pravo. Posebno se ne slažem s time da se sada svim građanima u Federaciji povećaju naknade za pretplatu, a da se ostale ne pita zašto nisu uplatili sredstva i gdje su ta sredstva“, kaže ekonomska analitičarka Svetlana Cenić .
Gotovo nitko tko upravlja javnim novcem na državnoj razini nije svjestan što bi značilo gašenje BHRT-a.
“Naravno, cijela zemlja će biti u blokadi ako bude crnog signala od BHRT-a. Koja zemlja neće biti u blokadi. Ako nemamo javni servis, ako nemamo zajednički temelj kulturne povijesti ove zemlje, što onda neće biti u blokadi? Neće biti blokade, jer onda nema države. Ova kuća, ovi ljudi, vaši gledatelji nisu zaslužili ovaj tretman“, naglašava Dino Mustafić , bh. filmski i kazališni redatelj.
Opstanak BHRT-a je pitanje demokratskog kapaciteta države, njezina kulturnog identiteta, medijskog pluralizma i, možda najvažnije, prava građana na pravovremeno, istinito i nepristrano novinarstvo.
