|Uredništvo
Bespravna sječa drva nije samo pitanje vrijednosti posječenog drveta
. Onaj tko bez potrebnog odobrenja siječe šumu može dobiti novčanu kaznu, ali istodobno može biti obvezan platiti i naknadu za nastalu štetu. U težim slučajevima bespravna sječa može prerasti i u kazneno djelo.
Na području Srednjobosanskog kantona fizička osoba koja obavlja sječu bez prethodno izdanog rješenja i doznačivanja može biti kažnjena novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM. Ista kazna predviđena je i za određene druge oblike protupravne sječe i prisvajanja drvne mase.
No, uz ovu kaznu dolazi i naknada šumske štete.
Prema Pravilniku o načinu obračunavanja naknade štete za oštećene ili posječene šumske proizvode u SBK-u, naknada štete za prostorno drvo obračunava se u visini 100 posto više od prodajne cijene po kubnom ili prostornom metru drva. Ta je odredba izmijenjena pravilnikom objavljenim u Službenim novinama SBK-a 2022. godine.
To praktično znači da se, primjerice, ako je prodajna cijena određene vrste prostornog drva 100 KM po metru, naknada štete obračunava na 200 KM po metru.
Važno je, međutim, naglasiti da tih 200 KM nije „kazna za metar drva“. Riječ je o naknadi štete, dok se prekršajna novčana kazna od 500 do 1.500 KM izriče zasebno, kada su ispunjeni uvjeti za prekršaj.
Zato se konačan račun za bespravnu sječu ne može jednostavno izračunati formulom „broj metara puta kazna“. U postupku se utvrđuje vrsta i količina drvne mase, njezina prodajna cijena, okolnosti sječe i drugi elementi propisani pravilnikom.
Pravilnik posebno uređuje i slučajeve kada je drvna masa bespravno posječena, ali nije prisvojena. U tom slučaju naknada se obračunava prema propisanoj metodologiji, uz uračunavanje odnosno umanjenje prodajne cijene i povećanje za troškove zapljene drvne mase.
Dakle, za jedan bespravno posječeni metar drva počinitelj na području SBK-a ne plaća jednu fiksnu „cijenu kazne“. Može odgovarati za prekršaj, za koji je za fizičku osobu propisana kazna od 500 do 1.500 KM, a uz to se obračunava i naknada nastale šumske štete.
Kod većih količina posljedice mogu biti i ozbiljnije. Kazneni propisi različitih razina u BiH predviđaju kaznenu odgovornost za određene oblike šumske krađe, pri čemu se pragovi i kazne razlikuju ovisno o području i okolnostima slučaja. Primjerice, Kazneni zakonik Republike Srpske propisuje kazneno djelo šumske krađe kada se radi krađe obori više od pet kubnih metara drveta, uz mogućnost novčane kazne ili zatvora do dvije godine, dok su za veće količine i određene okolnosti propisane strože kazne.
Zato je pogrešno bespravnu sječu promatrati samo kroz pitanje koliko vrijedi drvo koje je netko odnio iz šume. Vrijednost posječene drvne mase samo je jedan dio mogućeg računa. Uz nju mogu doći naknada šumske štete, prekršajna novčana kazna, troškovi zapljene, a kod težih slučajeva i kaznena odgovornost.
Najvažnije je pritom razlikovati propise: u BiH ne postoji jedna jedinstvena kazna „po metru drva“ koja vrijedi za cijelu državu. Točan obračun ovisi o tome gdje je sječa počinjena, o kojoj se vrsti i količini drveta radi te o okolnostima konkretnog slučaja.
