|Redakcija
Denis Bećirović prema preliminarnim rezultatima ostaje član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, ali njegov će drugi mandat obilježiti znatno manji broj osvojenih glasova nego na izborima 2022. godine. Trenutačno je na nešto više od 207 tisuća glasova, dok je prije četiri godine dobio 330.238.
Bećirović je i ovaj put ispred Bakira Izetbegovića, Semira Efendića i Fahrudina Radončića. Iako je zadržao mandat, razlika u odnosu na njegov prethodni izborni rezultat pokazuje da je ovogodišnja pobjeda ostvarena uz osjetno manji broj glasova. Prema trenutačnim podacima, riječ je o razlici većoj od 120 tisuća glasova.
Za razliku od Bećirovića, koji je 2022. imao više od 330 tisuća glasova, Darijana Filipović osvojila je mandat hrvatske članice Predsjedništva BiH s nešto više od 107 tisuća glasova. Time je postala kandidatkinja HDZ-a BiH s manjim brojem glasova nego što su ih na prethodna dva izborna ciklusa osvojili Dragan Čović 2018. i Borjana Krišto 2022. godine.
Čović je 2018. osvojio oko 154 tisuće glasova, dok je Krišto četiri godine poslije dobila oko 180 tisuća. Filipović je, međutim, uspjela osvojiti mandat unatoč znatno manjem ukupnom broju glasova. Njezin rezultat treba promatrati i kroz odnos prema konkurenciji – Slaven Kovačević osvojio je oko 70 tisuća, dok je Zdenko Lučić dobio nešto više od 52 tisuće glasova.
Sličan obrazac vidljiv je i u bošnjačkoj utrci. Bećirović je zadržao poziciju prvog kandidata, ali uz osjetno manji broj glasova nego 2022. godine. Dio razlike može se povezivati s drukčijim izbornim okolnostima, ponudom kandidata i izlaznošću, no konačna procjena zahtijevat će kompletne i potvrđene rezultate.
Rezultati tako pokazuju da broj osvojenih glasova i osvajanje mandata nisu nužno ista stvar. Kandidat može ostvariti slabiji rezultat nego u prethodnom ciklusu, a ipak zadržati mandat ako ostvari više glasova od svojih protukandidata. Upravo će usporedba rezultata iz 2018., 2022. i 2026. biti važna za analizu promjena biračke potpore u utrci za Predsjedništvo BiH.
