|Urednik
Do kraja kolovoza 2026. Austriju je moralo napustiti 10.440 osoba, od čega je 51 posto protjerano prisilnim putem (deportacijom)
Austrijske vlasti značajno su pooštrile migracijsku politiku, pa je tako do kraja kolovoza 2026. godine zemlju moralo napustiti ukupno 10.440 osoba. Službeni podaci Saveznog ministarstva unutarnjih poslova (BMI) pokazuju pad novih zahtjeva za azil od čak 31,5 posto.
U čak 51 posto zabilježenih slučajeva odlazak iz zemlje bio je prisilan, odnosno radilo se o izravnim deportacijama.
Polovica deportiranih s kaznenim dosjeom
Ono što ove podatke čini posebno upečatljivima jest činjenica da je među osobama koje su prisilno udaljene iz Austrije oko 48 posto njih bilo pravomoćno osuđeno u kaznenim postupcima. Statistika jasno pokazuje da austrijski MUP prioritet daje čišćenju sustava od osoba koje su počinile kaznena djela na teritoriju te države.
Drastičan pad novih zahtjeva za azil
U prva dva kvartala, odnosno u prvih šest mjeseci 2026. godine, Austrija bilježi tek oko 2.200 prvih zahtjeva za azil. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to predstavlja pad od visokih 31,5 posto, što u Beču pripisuju strožim kontrolama na granicama i općenito nepovoljnijim uvjetima za ostanak ilegalnih migranata.
Rasterećenje socijalnog sustava
Smanjen pritisak odrazio se i na takozvani sustav osnovne skrbi (Grundversorgung). U njemu se trenutačno nalazi oko 4.800 tražitelja azila, što je povijesno niska razina. Unutar tog broja nalazi se i 780 osoba kojima je zahtjev za azil već pravomoćno odbijen te u pritvoru ili pod nadzorom čekaju skoru deportaciju.
Za usporedbu, početkom 2019. godine u istom statusu čekanja na deportaciju unutar osnovne skrbi nalazilo se dvostruko više ljudi, što pokazuje da su austrijske službe znatno ubrzale administrativne i operativne procese protjerivanja.
