Hrvatski jezik jedan je od temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Hrvata. Pripada južnoslavenskoj skupini slavenskih jezika, a standardni jezik razvijao se stoljećima kroz književnost, kulturu i političku povijest hrvatskog naroda.
Danas je hrvatski službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije. Iako je lingvistički blizak drugim jezicima na prostoru jugoistočne Europe, hrvatski ima vlastitu standardizaciju, pravopis, leksik i dugu tradiciju samostalne jezične norme.
Zbog velikih migracija tijekom 20. stoljeća, ali i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, hrvatski jezik prisutan je i izvan granica matične države poput BiH gdje su Hrvati jedan od tri ustavotvorna naroda dražve. Posebno snažna hrvatska zajednica živi u Austriji, gdje Hrvati čine jednu od najvidljivijih zajednica iz jugoistočne Europe.
Procjenjuje se da u toj zemlji danas živi nekoliko stotina tisuća ljudi hrvatskog podrijetla, dok poseban povijesni identitet imaju gradišćanski Hrvati, autohtona manjina koja ondje živi već više od pet stoljeća. Samo njih danas ima oko 50 tisuća, a uz njih u Austriji živi i brojno novije hrvatsko iseljeništvo.
Nema više takozvanog BKS-a
Upravo u tom kontekstu važna je najnovija odluka austrijskih vlasti vezana uz obrazovni sustav. Austrijsko ministarstvo obrazovanja omogućit će nastavu na hrvatskom jeziku u austrijskim školama, umjesto dosadašnjeg modela takozvanog BKS-a (Bosnian, Kroatischen, Serb), odnosno zajedničke nastave za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger to je najavila u Zagrebu na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Goranom Grlićem Radmanom.
