Nakon što je Oslobođenje otvorilo priču o ljudima koji su među prvima organizirali obranu Bosne i Hercegovine, reakcije ne prestaju. Organizatori otpora iz raznih ratnih komponenti sve češće zahtijevaju da država, nakon 35 godina, dovrši proces koji je sama pokrenula, a za 7. rujna najavljen je prosvjed ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Trideset pet godina nakon prvih organiziranih priprema za obranu Bosne i Hercegovine, ponovno je otvoreno pitanje statusa organizatora otpora – ovaj put sa sve manjom spremnošću da se čeka odgovor institucija. Priča koju je Oslobođenje otvorilo prošle subote tekstom „Prvi u obrani, posljednji u pravima“ izazvala je brojne reakcije i dodatno povezala zahtjeve koji su godinama dolazili iz raznih veteranskih organizacija i dijelova zemlje.
Podrška HVO-a
Ono što je desetljećima ostalo u okviru pisama, sastanaka i pojedinačnih inicijativa sada prerasta u zajednički pritisak organizatora otpora iz različitih ratnih komponenti. Za 7. rujna ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu najavljeno je mirno okupljanje, gdje organizatori očekuju između 500 i 1000 sudionika. Osnovni zahtjev ostaje isti - konačno rješavanje statusa organizatora otpora i dovršetak postupka dodjele ratne medalje otpora.
Na popisu predloženih dobitnika Medalje otpora nalazi se 414 pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine te 186 pripadnika HVO-a i Ministarstva unutarnjih poslova HZHB-a. Njihovi su predmeti obrađeni, provjereni i objedinjeni u pojedinačne dosjee prije nekoliko godina.
Nakon zahtjeva organizatora otpora okupljenih oko Patriotske lige, formalna podrška je dobivena i od Udruge organizatora otpora Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini. U pismu premijeru Federacije Bosne i Hercegovine Nerminu Nikšiću, predsjednik Povjerenstva Udruge organizatora otpora HVO-a u Bosni i Hercegovini, prof. dr. Miljenko Lugonja, navodi da se ova organizacija u potpunosti slaže sa zahtjevom Patriotske lige iz Srednjobosanskog kantona.
HVO naglašava da je Medalja otpora zamišljena kao zajedničko odlikovanje za pripadnike HVO-a i Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su sudjelovali u organiziranju otpora.
„Bez oklijevanja se pridružujemo ovoj inicijativi“, poručila je Udruga organizatora otpora HVO-a, pozivajući da se konačno prekine višedesetljetno čekanje.
To zahtjevu daje širu dimenziju. Ljudi koji su se kasnije borili u raznim vojnim formacijama sada se suočavaju s istim problemom – država ih je pravno priznala kao organizatore otpora, komisija je završila svoje provjere, ali priznanje predviđeno za tu kategoriju nikada nije odobreno.
Istovremeno, postavilo se pitanje razdoblja u kojem su ljudi bili uključeni u obranu, još 1991. godine.
Predsjednik Čapljinske neovisne stranke i član Predsjedništva HNS-a BiH Pero Previšić upozorio je na odredbe Zakona o pravima demobiliziranih branitelja, prema kojima se pri izračunu braniteljskog dodatka uzima u obzir razdoblje od 8. travnja 1992. godine, iako drugi federalni propisi početak relevantnog razdoblja sudjelovanja u obrani vežu za 18. rujna 1991. godine.
-Rat u Bosni i Hercegovini nije počeo 8. travnja 1992., već ranije, i nikakav zakon niti bilo čija politička odluka ne može promijeniti tu povijesnu činjenicu, kaže Previšić.
Posebno ističe primjer Ravnog, koje je napadnuto u jesen 1991. godine, te smatra neprihvatljivim da se ljudima koji su tada sudjelovali u obrani danas ne priznaje to razdoblje prilikom ostvarivanja određenih prava.
Pitanje Medalje otpora tako se proteže na način na koji država danas pravno tretira razdoblje u kojem su ljudi već organizirali svoju obranu, dok formalne vojne strukture koje će se pojaviti tijekom 1992. još nisu postojale.
Od pisma do ulice
Slične poruke stižu i iz organizacija koje baštine tradiciju Armije Republike Bosne i Hercegovine. Haris Delić, član Upravnog odbora Patriotske lige Zenice, kaže da nakon svih provedenih postupaka više nema opravdanja da se proces vraća na početak.
- Sramotno je da pitanje dobrovoljaca i organizatora otpora nije pravno riješeno ni nakon 35 godina, bez obzira na odredbe zakona koji je na snazi više od dva desetljeća. Očekujemo odgovoran pristup Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i konačnu provedbu obveza prema ljudima koji su među prvima stali u obranu Bosne i Hercegovine. Ako institucije, ni nakon svih provedenih postupaka, ne postupe po zakonu i svojim obvezama, mora se postaviti i pitanje odgovornosti, uključujući i moguću kaznenu odgovornost onih koji su za to odgovorni, kaže Delić.
Za organizatore otpora posebno je važno da zahtjev više ne dolazi samo iz jednog dijela zemlje ili od jedne organizacije. Inicijative i podrška uključuju strukture i udruge Patriotske lige iz Tuzle, Sarajeva, Kaknja, Zenice, Travnika, Mostara, Konjica, Jablanice i Bihaća, kao i organizatore okupljene oko Bosnae-Zelene beretke Sarajevo, te pripadnike HOS-a.
Uobičajeni zahtjev je da institucije provedu ono što je godinama sadržano u zakonima, zaključcima i dokumentaciji.
U svom prosvjednom izvješću, organizatori su naveli da žele poslati poruku Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja da postupe po zaključcima Zastupničkog doma Parlamenta Federalnih rezervata iz 2024. godine, te nakon tri desetljeća dovrše proces dodjele Medalje otpora.
Kao simboličan datum za dodjelu nagrade, prethodno je predložen 18. rujna – 35 godina od početka razdoblja koje je zakonom priznato kao vrijeme organiziranja otpora. Do tog datuma ostalo je manje od mjesec dana. Pisma su poslana, komisije su završile svoj posao, popisi postoje, a podrška zahtjevu dolazi iz različitih tradicija obrambenih snaga Bosne i Hercegovine.
7. rujna planiraju preseliti svoju priču u zgradu Vlade Federacije BIH.
Trideset pet godina nakon što su organizirali prve oblike otpora, njihov zahtjev se gotovo može sažeti u jednu rečenicu: da država završi posao koji je započela.
