AfD je pobijedio na svojim prvim državnim izborima u Saskoj-Anhaltu, postigavši rekordni rezultat prema projekcijama ARD-a . CDU je pretrpio značajne gubitke. Lijeva stranka, SPD i Zeleni osigurali su mjesta u parlamentu. BSW je na kocki.
AfD je uvjerljivo pobijedio na državnim izborima u Saskoj-Anhaltu. Prema ARD-ovoj projekciji tvrtke Infratest dimap, osvojio je 44,2 posto glasova - u usporedbi s 20,8 posto na izborima 2021. godine. Ovo je najbolji rezultat AfD-a ikad na državnim izborima, što ga čini najjačom strankom u državnom parlamentu.
CDU slijedi s znatnim odmakom. Stranka ministra predsjednika Svena Schulzea ima povijesno niskih 18,0 posto – značajan gubitak u usporedbi s državnim izborima 2021., koje je stranka uvjerljivo pobijedila s 37,1 posto pod dugogodišnjim ministrom predsjednikom Reinerom Haseloffom.
Prema projekcijama, Lijeva stranka i SPD podijelit će treće mjesto s 9,0 posto – njihov najgori rezultat do sada u Saskoj-Anhaltu (2021.: 11,0 posto). Socijaldemokrati su samo neznatno iznad svog rezultata iz 2021., kada su ostvarili svoj povijesno najgori rezultat (8,4 posto).
Predviđa se da će Zeleni osvojiti 8,6 posto glasova (2021.: 5,9 posto), što bi bio njihov najbolji rezultat ikad na državnim izborima u Saskoj-Anhaltu. Predviđa se da će BSW (Građanska inicijativa za Sasku-Anhalt) osvojiti 5,1 posto i bori se da dosegne prag za zastupljenost u državnom parlamentu, dok se predviđa da će FDP (Slobodna demokratska stranka) zaostati s 2,3 posto.
Tko bi mogao vladati?
Cilj AfD-a je samostalna vlada. Iako stranci ne treba apsolutna većina glasova da bi to postigla, potrebna joj je apsolutna većina mjesta u državnom parlamentu. Hoće li to postići ovisi i o broju stranaka zastupljenih u parlamentu. Kako stvari stoje, AfD ne ostvaruje svoj cilj.
AfD nema drugog puta do sudjelovanja u vladi. Sve ostale stranke kojima je zajamčena zastupljenost u državnom parlamentu odbijaju koaliciju ili suradnju sa strankom – a AfD čini isto zauzvrat.Stranka BSW mogla bi igrati odlučujuću ulogu ako uspije ući u državni parlament. Vodeća kandidatkinja stranke BSW Claudia Wittig izrazila je otvorenost za suradnju s AfD-om o političkim pitanjima nakon izbora. "Uvijek ćemo odlučivati na temelju problema", rekla je Wittig za ARD . Što se tiče vodstva nove državne vlade, rekla je: "Ne želim glasati za gospodina Siegmunda, a želim glasati za gospodina Schulzea jednako malo, ili možda čak i manje." Wittig je rekla da bi, s obzirom na izborni uspjeh AfD-a, bilo "potpuno nedemokratski ne uključiti ih na neki način u vladu".
Trenutno u Magdeburgu vlada koalicija CDU-a, SPD-a i FDP-a. Prema projekcijama, nastavak ovog saveza nije moguć. Koalicija CDU-SPD-a i Zelenih također ne bi imala dovoljnu podršku. Ako AfD ne bi mogao samostalno vladati, jedna od opcija bila bi manjinska vlada predvođena CDU-om ovisna o Lijevoj stranci - slično situacijama u Thüringenu i Saskoj. Međutim, unutar CDU-a, koji ima rezoluciju kojom se zabranjuje suradnja i s AfD-om i s Lijevom strankom, postoje snažne rezerve prema ovom modelu.
Krajnje desna stranka pobjeđuje na izborima
Izbori su bili pod budnim okom, i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. AfD, koji je u kampanji snažno istaknuo svog vodećeg kandidata Ulricha Siegmunda i pozitivne poruke („Sve je moguće“), Državni ured za zaštitu Ustava klasificirao je kao potvrđenu desničarsku ekstremističku stranku od 2023. Agitacija stranke usmjerena je protiv „bitnih načela slobodnog demokratskog poretka“, posebno protiv „jamstva ljudskog dostojanstva utvrđenog u Temeljnom zakonu“. AfD se žali na klasifikaciju; postupak je trenutno obustavljen.
To bi bio prvi put u povijesti Savezne Republike Njemačke da stranka klasificirana kao desničarska ekstremistička vlada saveznom državom. Međutim, činjenica da je stranka klasificirana kao desničarska ekstremistička pobijedila na izborima više nije bez presedana. AfD je to već postigao na izborima u pokrajini Thüringen 2024. godine.
CDU gubi ogromnu podršku
Dok AfD uvelike profitira od tjeskobe i nezadovoljstva, CDU pati od prilično negativne percepcije učinka sadašnje državne vlade. Loša procjena savezne politike također je otežala kampanju vodećeg kandidata Schulzea, koji je u siječnju preuzeo vladu od Haseloffa. Nije uspio razviti usporedivu prednost u mandatu kao njegov prethodnik.Kad bi se ministar-predsjednik mogao birati izravno, većina u anketama bi podržala Schulzea.
Što se događa sljedeće?Prema državnom ustavu, novi državni parlament mora se sastati najkasnije 30 dana nakon izbora, tj. 6. listopada. Mandati ministara i predsjednika vlade službeno završavaju tog datuma. Međutim, obvezni su nastaviti obavljati službene poslove dok se ne izabere nova vlada.Ne postoji rok za izbor novog ministra-predsjednika. Izbori se održavaju bez rasprave i tajnim glasovanjem. Izabran je kandidat koji u prvom krugu dobije većinu glasova u državnom parlamentu. Ako prvi krug ne uspije, primjenjuju se rokovi: drugi krug glasovanja mora se održati u roku od sedam dana. Ako ni u ovom drugom krugu ne bude kandidata, državni parlament u roku od daljnjih 14 dana odlučuje hoće li završiti zakonodavni mandat. Ako većina članova ne odluči završiti mandat, odmah se održava novi krug glasovanja – tada se bira kandidat koji dobije većinu danih glasova, prenosi Tagesschau.de.
