|Urednik
U hercegovačkom selu Grabovica obilježava se 33. obljetnica stravičnog stradanja civilnog stanovništva hrvatske nacionalnosti. U krvavoj noći s 8. na 9. rujna 1993. godine, tijekom agresivne napadne operacije „Neretva '93“, pripadnici postrojbi Armije RBiH – prvenstveno zloglasne 9. brdske brigade, odreda „Zulfikar“ te postrojbe „Crni labudovi“ – na najokrutniji su način ugasili živote 33 nevina civila.
Budući da je Armija RBiH ovo područje stavila pod kontrolu još u svibnju iste godine, Grabovica se u rujnu 1993. nalazila duboko u njihovoj pozadini, kilometrima daleko od stvarnih borbenih linija. U selu nije bilo vojnih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane (HVO) niti bilo kakve organizirane obrane.
Žrtve su bili isključivo nenaoružani mještani – žene, starci i djeca – koji su mučki ubijeni na vlastitim kućnim pragovima, potpuno nezaštićeni i bez ikakve mogućnosti za otpor. Svirepost napadača zgranula je sve; najmlađa žrtva bila je četverogodišnja Mladenka Zadro, koja je ubijena u naručju majke Ljubice, dok je najstariji bio 87-godišnji Marko Marić.
Dokaz o monstruoznosti zločina koji je uzdrmao i njihove redove
Koliko je ovaj masakr nad nenaoružanim Hrvatima bio monstruozan i izvan svih ljudskih i ratnih kodeksa, najbolje pokazuje povijesna činjenica da je izazvao potres i unutar samih struktura Armije RBiH. Saznavši za divljaštvo i zvjerstva nad hrvatskim mještanima, dio vojnika sarajevskog 2. samostalnog motoriziranog bataljuna te iste vojske u kasnim je noćnim satima zadužio oružje, spreman na izravan oružani sukob s pripadnicima 9. brigade kako bi zaštitio preostale civile.
Međutim, zapovjedni vrh s vrha je stopirao svaku akciju spriječavanja masakra. Po povratku u Sarajevo, slomljeni moralom i zgroženi onim što su vidjeli, pojedini pripadnici tog bataljuna kasnije su bili ključni svjedoci tužiteljstva, ogolivši pred sudovima istinu o divljaštvu vlastitih suboraca.
Selektivna pravda i 17 tijela koja je progutala Neretva
Za zločin u Grabovici pred domaćim pravosuđem u Bosni i Hercegovini osuđena su tek petorica izravnih izvršitelja na zatvorske kazne od 9 do 15 godina. No, te su presude izrečene isključivo za pojedinačna ubojstva.
Udruge stradalnika i obitelji žrtava i danas opravdano upozoravaju na bolnu istinu: zapovjedna odgovornost, kako vojna tako i politička, nikada nije procesuirana. Projekt „Neretva '93“ imao je svoj politički i vojni vrh koji je osmislio etničko čišćenje ovog dijela Hercegovine, a ti kreatori zločina i dalje šetaju na slobodi.
Uz izostanak potpune pravde, nesretne obitelji trideset i tri godine nakon zločina i dalje neumorno tragaju za posmrtnim ostacima 17 nestalih hrvatskih civila.
Njihova su tijela, u sustavnom i planskom pokušaju prikrivanja dokaza o masakru, bačena u hladnu rijeku Neretvu.
Grabovica ostaje trajna rana hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, mjesto koje podsjeća na vapaj za pravdom i opominje da zemlja pamti.
#„Crni labudovi“#9.brdska brigada, odreda „Zulfikar“#operacija „Neretva '93“#Grabovica#sarajevski 2. samostalni motorizirani bataljun (smtb)#zločin u Grabovici#Ubojstva hrvatskih civila
